Subotica je između 1929. i 1931.godine bila mesto gde se spoj tradicije i modernih trendova jasno ogledao u odeći, ponašanju i svakodnevnom životu. U tom periodu, grad je bio deo Kraljevine Jugoslavije, a uticaji srednje Evrope i Balkana bili su vidljivi na ulicama.

Muškarci su nosili klasična odela, često tamnijih boja poput crne, sive ili tamnoplave. Odelo je bilo simbol ozbiljnosti i društvenog statusa. Košulje su bile bele ili svetlih tonova, dok su kravate i leptir-mašne davale elegantan završni detalj. Kape su bile obavezan dodatak, posebno šeširi poput fedora ili kačketa za radničku klasu. Ponašanje muškaraca bilo je formalno, uz izraženu galantnost prema damama, što je bio deo društvenih normi tog doba.

Žene su u tom periodu usvajale stilove inspirisane evropskim metropolama. Haljine su postale kraće, do ispod kolena, s ravnim krojem koji je naglašavao jednostavnost, što je bio karakterističan znak modne ere nakon Prvog svetskog rata. Suknje su često imale plisirane detalje, dok su bluze bile ukrašene čipkom ili vezom. Kape su bile mali šeširi sa šik ukrasima, a kosa je često bila kratko ošišana u stilu “bob”.

Žene su počele pokazivati veću samostalnost u ponašanju. Bilo je uobičajeno da se dame šetaju Korzoom, pričaju o umetnosti, muzici i društvenim temama, čime su postajale deo savremenog gradskog života.

Subotica, kao mesto s jakim mađarskim, nemačkim i srpskim kulturnim uticajima, negovala je raznovrsnost u stilu. Iako su moderni trendovi stizali iz Pariza i Beča, mnogi su i dalje održavali tradicionalne nošnje za svečane prilike, posebno u ruralnijim delovima grada.

Moda i ponašanje u Subotici tih godina predstavljali su prelazno doba između konzervativnog i modernog, gde su se kape, suknje i maniri koristili kao odraz identiteta i pripadnosti.

Pridružite se SUživo Viber zajednici klikom na ovaj link
Izvor fotografija: Ex Pannonia 25