Živeti u stranoj zemlji znači suočiti se sa brojnim izazovima, ali i prilagoditi se novom načinu života, koji često donosi promene u svakodnevnim navikama i razmišljanju. Iskustvo Marije iz Subotice, koja je pre više od 50 godina otišla u Nemačku, pruža fascinantan uvid u razlike između života u ove dve zemlje.
Prvi koraci u novoj zemlji
Naša sagovornica seća se svojih početaka u Nemačkoj 1967. godine, kada je, kao i mnogi drugi gastarbajteri, bila bliska s ljudima iz svog kraja – Subotice i okoline. Međutim, ubrzo je shvatila da je ključ za uspeh i lakšu integraciju u nemačko društvo upravo u savladavanju jezika i građenju odnosa s lokalnim stanovništvom.
„U početku sam želela da se družim s našim narodom, ali sam shvatila da ću brže naučiti nemački jezik i razumeti njihov način života ako se okružim Nemcima“, objašnjava ona. Ovo prilagođavanje donelo joj je ne samo znanje jezika, već i potpuno drugačiji pogled na svet.
Razlike u svakodnevnom životu
Jedna od najvećih razlika koja ju je iznenadila bila je organizacija života. Dok su vikendi u Nemačkoj često posvećeni sportu, šetnjama u prirodi, društvenim aktivnostima i večerama, navike naših ljudi bile su drugačije. „Kod naših zemljaka subotom se obavezno išlo na posete, odmor ili proslave, dok su Nemci uživali u svojim hobijima i sportskim aktivnostima“, priseća se.

Osim toga, naglašava koliko je bilo važno prilagoditi se nemačkom sistemu rada, gde su discipline i tačnost ključni za profesionalni uspeh. Na svom radnom mestu, kao šef mesare u trgovačkom centru, suočila se s predrasudama zbog svog prezimena i porekla, ali je kroz trud i profesionalnost uspela da stekne poštovanje kolega i klijenata.

Pozajmljivanje? Ne u Nemačkoj
Jedan od prvih običaja koji je sagovornica primetila kao potpuno drugačiji bio je vezan za svakodnevne komšijske odnose. „U Srbiji je normalno pozvoniti komšiji na vrata i tražiti so, biber ili kosilicu za travu. U Nemačkoj toga nema“, kaže ona. Umesto da pozajmljuju, Nemci čekaju da prodavnica ponovo otvori kako bi kupili ono što im je potrebno.
Dok se u Srbiji na komšije gleda kao na proširenu porodicu, u Nemačkoj se više vrednuje privatnost i lična odgovornost.
Period rata i raspad Jugoslavije
Jedan od najtežih perioda u njenom životu bio je raspad Jugoslavije i sankcije koje su pogodile Srbiju. „Bilo je to teško vreme kada su mnogi gledali na nas s nepoverenjem. Ipak, uspela sam da zadržim svoje prijatelje među Nemcima, koji su nas podržavali u tim teškim trenucima“, priča ona.
Polako, krug prijatelja iz stare Jugoslavije se smanjivao. Mnogi brakovi među ljudima različitih nacionalnosti su se raspali, a oni koji su ostali morali su da se prilagode novim okolnostima. Ipak, prijateljstva s Nemcima pomogla su joj da prevaziđe te izazove.
Druženja i podrška zajednice
Danas, u svojoj 77. godini, ona sa osmehom govori o dugogodišnjim prijateljstvima koja je negovala u Nemačkoj. „Družimo se već 40 godina i još uvek pijemo kafu svakog meseca“, kaže dok pokazuje fotografije s prijateljicama. Uprkos brojnim izazovima, uspela je da pronađe balans između svoje srpske tradicije i nemačkog načina života.

Razlike u životu između Srbije i Nemačke
Kada je u pitanju tretman starijih osoba, razlike između Srbije i Nemačke su ogromne. U Nemačkoj, starije osobe uživaju znatno veću brigu i pažnju. Porodice se aktivno uključuju u njihovu negu, a ako porodica nije u mogućnosti da se brine o njima, postoji širok izbor kvalitetnih domova za starije osobe. Ovi domovi nude uslove slične najboljim hotelima – komfor, pažnju i sigurnost.

Još jedna velika razlika je pristupačnost zdravstvene zaštite. U Nemačkoj, sistem funkcioniše efikasno i bez komplikacija. Potrebna vam je specijalistička pomoć? Dobijate uput od svog lekara i zakazujete pregled ili proceduru odmah. Ako je hitno, isti dan ćete dobiti pomoć. Operacije i druge medicinske intervencije dostupne su brzo i bez dodatnih troškova koji su često prisutni u Srbiji, poput „časti“ lekarima u obliku skupih poklona ili novca.
Kultura i tradicija takođe se razlikuju. U Srbiji su proslave i okupljanja česti, tradicija se slavi u gotovo svim aspektima svakodnevnog života. Nasuprot tome, u Nemačkoj se takvi običaji održavaju ređe, fokus je više na efikasnosti i jednostavnosti svakodnevnog života.
Zaključno, Nemačka pruža veći osećaj sigurnosti i sistemske podrške, dok Srbija, uprkos izazovima, nudi bogatstvo tradicije i toplinu zajedništva. Obe zemlje imaju svoje prednosti i mane, a izbor između njih zavisi od ličnih prioriteta i vrednosti.
Zaključak
Marijina priča je primer kako odlučnost, otvorenost prema novim iskustvima i rad na sebi mogu pomoći u prevazilaženju kulturnih razlika. Razlike između Srbije i Nemačke su velike, ali s pravim pristupom, one mogu obogatiti život, donoseći nove perspektive i prijateljstva.
Ova inspirativna priča podseća nas na važnost prilagodljivosti i međusobnog razumevanja, bez obzira na to gde se nalazimo.
Pridružite se SUživo Viber zajednici klikom na ovaj link
