Dan kada Palićko jezero nije imalo ni kap vode

Grad Subotica i njegova industrija godinama su u prošlosti , bez bilo kakvog prečišćavanja, otpadne vode puštali u jezero. Najopasniji zagađivači u šedesetih godina prošlog veka bile su hemijske i prehrambene industrije. Prva zbog raznih veoma toksičnih soli, a druga zbog velike količine organskih materija koje su se razlagale i izazivale velike poremećaje u jezerskom životu. Otpadne vode uništile su ovo lepo jezero i pretvorile ga u baru. Zbog toga se 1971. godine zabranjuje kupanje u jezeru.

Zagađeno jezero otpadnom vodom  je bilo neprovidno, bez podvodnih biljaka. U jezeru je počelo naglo odumiranje trske. Proređena trska više nije pružala utočište pticama, a uslovi života u jezeru bili su veoma nepovoljni tako da su ptice vezane životom za trsku takođe napustile jezero. Odlaskom ptica,jezero je opustelo i postalo beživotno, bez radosti. Štetni gasovi koji su se oslobađali iz vode, naslage crnog mulja, neprijatnog mirisa, česti pomori riba i drugih životinja ukazivali su na to da se u vodi dešavaju velike promene. Najveći pomor ribe 1971. godine bio je poslednji signal da je jezero na samrti i ga treba hitno spasavati.

Ekološki uslovi u jezeru su neprestano ispitivani. Ispitivanjima su obuhvaćeni sastav vode i mulja, ribe, trske kao i sitni mikroskopski organizmi koji u velikom broju naseljavaju jezero. Po svom sastavu i količini, živi organizmi nedvosmisleno su ukazivali na veoma loše životne uslove koje je pružalo jezero Palić.  Početkom maja 1971. godine po saznanju da je voda u jezeru sasvim zagađena ustanovljen je potpuni poremećaj biološke ravnoteže. Skupština opštine Subotica uz opštu podršku žitelja grada, 27. maja iste godine donosi odluku o pristupanju sanaciji jezera Palić. Sredstava za ostvarenje ovog projeta nazvanog poduhvatom stoleća, obezbedili su u potpunosti radni ljudi ovog grada. Mašine su prionule na posao. Zatrovano i degrairano trebalo je odstraniti. Najveći deo jezerske vode odveden je otvorenim zemljanim kanalom. Istim ovim kanalom oticaće budući viškovi vode, ali tada će jezero biti bistro i čisto.  Jezero je trebalo očistiti od svega što je izazvalo katastrofu što je i urađeno.

Fotografija: Istorijski arhiv Subotica

 

Da se ekološka katastrofa više ne bi ponovila dogovoreno je da više ni kap otpadne vode nesme da  dospe u jezero. Naučnici i inžinjeri projektuju prečistač čija je snaga tolika da može da prečisti otpadne vode grada od preko 200.000 građana. Sva oprema izgrađena je u subotičkim fabrikama. Velika ljubav prema jezeru pokrenula je sve društeno političke snage Subotice. U oživljavanju jezera aktivno su učestovli pioniri i omladina. U ovoj velikoj ekološkoj akciji osim subotičkih učestovale su brigade svih republika i pokrajina kao i iz nekih prijateljskih zemalja. Vredni građani su izgrađivali obalu, nasip i iznosili mulj iz jezerkog korita.

Fotografija: Istorijski arhiv Subotica

29. novembra 1975. godine pušten je u rad najveći  prečistač ove vrste u Jugoslaviji. Primenom raznih fizičkih, hemijskih i bioloških procesa u ovom uređaju, otpadna voda se pretvara u bistru čistu vodu. Počev od ovog dana otpadna voda prolazi kroz postepenu biološku fazu prečišćavanja. Prva faza prečišćavanja obavlja se uz pomoć mikrobioloških procesa. Snažne turbine obezbeđuju aeorobne uslove, a zatim se takvo prečićena voda uvodi u drugu fazu obrade u deo jezera. Čista i bistra otpadna voda grada i industrije ponovo se vraća prirodi. Proces je neprestan i svi se nadaju da jezero Palić neće nikada više biti zagađeno.

Fotografija: Istorijski arhiv Subotica

1976. godine počelo je ponovno rađanje jezera Palić. Tri od ukupno 4 dela novog jezera je već bilo puno vode. Voda se puštao u najpoznatiji deo jezera gde se odvijao bogat turističko sportsko rereakcioni život. Oživljavanjem jezera stvoreni su izvanreno povoljni uslovi za povratak ptičijeg sveta, a za nepunih 6 meseci naseljavanja i razmnožavanja, pojedine vrste barskih ptica preplavile su jezero. U mnoštvu vrsta po brojnoti naročito se uočavaju divlje patke, čaplje i divlje guske.

Svojom nemarnošću čovek je narušio ekološku ravnotežu u jezeru Palić. U  želji da ispravi svoju grešku, čovek predanim radom koristi sve svoje umne i fizičke sposobnosti i na taj način vraća jezeru život, uveren da staru grešku više neće ponoviti.

Pridružite se SUživo Viber zajednici klikom na ovaj link 

Izvor: "Sanacija jezera Palić 70-tih godina - Dokumentarni film"

Ocenite sadržaj

4 komentara

Uključite se u razgovor
su****

prozivka kao bespotrebno naselje podignuto radi vestackog uravnotezenja nacionalne strukture u gradu bila je glavni okidac za zagadjivanje jezera. to naselje kao i danasnji gradjevinski promasaji i monstrumi koji nicu po gradu proizvode ogroman pritisak na kanalizacionu mrezu te nastaju poplave tokom kisa. a Prozivka je u onom trenutku jednostavno izlivana u Kraljevski rit (koji od tog prozivkinog zagadjenja nikad nije saniran vec je pretvoren u danasnju deponiju) i kasnije prelivima u jezero sto je i stvorilo preduslove ya smrt zivog sveta.

Dare

Šta znači veštačko uravnotežavanje nacionalne strukture? Indicira da su tamo naseljavali samo pripadnici određene nacionalne strukture a što sigurno nije tačno pa ako moze pojašnjenje ,hvala.

Dragan Jove Torbica

Pusti ga! Vidiš da boluje od Đorđe Čvarkov sindroma, pa još nacionalno obojenog.

BrankoL

Odgovorno tvrdim da kada je konstatovano zagadjenje ( od 1971 je zabranjeno kupanje , znaci jezero je vec bilo zagadjeno 1971 tada prozivke jos nije ni bilo ....tako , naski rečeno- ne lupajte gluposti i ne raspirujte mrznju