U gradu već godinu i po dana traju radovi na proširenju kanalizacione mreže u okviru projekta „Čista Srbija“. Polaganje cevi se odvija u kontinuitetu, ali je planirano da ponovno asfaltiranje puteva koji su oštećeni prilikom radova, započne tek kada bude završeno svih 110 kilometara kanalizacione mreže. Gradske vlasti sada rade na tome da se završene deonice predaju fazno, odnosno da građani ne moraju još godinama da trpe uslove koji su sve lošiji.

Prema poslednjem izveštaju za 2023. godinu, 63,3 odsto domaćinstava u Srbiji priključeno je na kanalizacionu mrežu. Najveći procenat zabeležen je u Beogradu i okolini, dok je situacija najlošija u južnoj i istočnoj Srbiji, gde su i u 21. veku septičke jame i poljski toaleti često jedini način za odvođenje fekalnih voda, kao i sredstava za čišćenje i održavanje higijene. Međutim, ni pokrivenost od 60 procenata ne predstavlja nikakvu garanciju. Tek kod 16,36 odsto stanovništva otpadne vode se prečišćavaju na odgovarajući način pre ispuštanja u prirodne vodotokove.
Imajući sve to u vidu, stanovnici u čijim su ulicama postavljene kanalizacione cevi zaista mogu sebe smatrati srećnima. Ipak, razvoj ima svoju cenu. U svim zahvaćenim ulicama presečen je ionako nedovoljno širok asfalt, a na pojedinim mestima ostala je samo uska traka nalik trotoaru, nešto tucanika i ogromna količina prašine.

U Subotici je projekat „Čista Srbija“ zvanično započet krajem 2024. godine, a praktično na terenu maja 2025. godine. U okviru projekta mreža će biti proširena za 110 kilometara. Polaganje cevi odvija se relativno sporo, ali napreduje. Radnici idu od ulice do ulice, ali njihova odgovornost je samo postavljanje mreže, ne i obnova kolovoza. Projekat je prvobitno zamišljen tako da se prvo polažu cevi, zatim obavljaju priključci, a tek na kraju asfaltiraju putevi. To, međutim, može da potraje godinama, a strpljenje građana je pri kraju.
Andor Gazda: „Udišemo prašinu, jedemo prašinu, ne možemo da sušimo veš, ne možemo da provetravamo kuću. Saobraćaj je toliko gust da je to katastrofa, a put je još gori. Propadaju bicikli i automobili, tako da je ovo zaista veoma loše.“

U okviru projekta na teritoriji grada biće izgrađeno 50 kilometara nove kanalizacione mreže, na Paliću 10 kilometara, a u Čantaviru i Bajmoku po 25 kilometara. U ova dva naselja biće izgrađena i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Trenutno se izvodi prva faza projekta, koja obuhvata 60 kilometara mreže.
Čila Goli, zamenica gradonačelnika Subotice:„Trenutno pokušavamo da pregovaramo sa Ministarstvom građevinarstva, odnosno da, ukoliko postoji mogućnost, izvršimo pritisak da se radovi predaju po fazama, kako bi se priključci izgradili dok su putevi u ovakvom stanju, a zatim da se na njih vrati asfaltna podloga.“
Reč je o značajnoj investiciji, budući da postojeća kanalizaciona mreža u gradu trenutno ima ukupnu dužinu od 256,7 kilometara. Sa dodatnih 110 kilometara pokrivenost će se približiti nivou od 65 procenata. Na početku projekta planirano je da radovi traju tri godine, što znači da bi, ukoliko ne bude kašnjenja, do kraja 2027. godine „Čista Srbija“ postala stvarnost, a ne samo san, barem u mesnim zajednicama koje su obuhvaćene projektom.
Izvor: Pannon RTV
Podržite i pridružite se SUživo Viber zajednici klikom na ovaj link
0 komentara
Uključite se u razgovor