ALTA banka pod istragom, oglasila se i Poštanska štedionica: Da li je naš novac siguran?

940 5 od 7

ALTA banci oduzeta je dozvola za rad, a Poštanska štedionica saopštava da sprovodi mere pojačanog praćenja likvidnosti. Uz navode o prebacivanju velikih suma novca, građane najviše zanima jedno: šta se dešava sa njihovom platom, penzijom i ušteđevinom ako banka prestane da radi?

Iza stručnih izraza poput „likvidnosti“, „osiguranih depozita“ i „zaštite finansijskog sistema“ stoje vrlo konkretne brige: novac za račune, štednja za stan ili sredstva ostavljena za nepredviđene troškove.

Zato je važno razdvojiti tri pitanja: šta je potvrđeno u slučaju ALTA banke, šta saopštava Poštanska štedionica i dokle zaista doseže zaštita novca na računima.

Zašto je ALTA banci oduzeta dozvola?

Prema zvaničnom saopštenju Narodne banke Srbije, odluka o oduzimanju dozvole doneta je 30. oktobra, nakon kontrola kojima se od banke tražilo da poveća likvidnost.

NBS navodi da se finansijsko stanje banke znatno pogoršalo i da su bili ugroženi interesi njenih deponenata, odnosno onih koji u banci drže novac. To znači da odluka nije obrazložena samo glasinama ili uznemirenošću javnosti, već utvrđenim problemima u poslovanju.

Dan kasnije, NBS je saopštila da su protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica pokrenuti odgovarajući postupci. U tom saopštenju nisu precizirani svi detalji tih postupaka niti je utvrđena pojedinačna krivica.

Šta znamo o navodnom iznošenju novca?

Oduzimanju dozvole prethodile su javne optužbe o prebacivanju novca u inostranstvo. Prema izveštaju portala 021, Srđan Milivojević je 29. oktobra podneo krivičnu prijavu protiv guvernerke NBS i nepoznatih odgovornih osoba zbog sumnji u vezi sa odobravanjem konverzije dinara u evre za potrebe ALTA banke i prenosa sredstava u inostranstvo. Podnošenje prijave samo po sebi nije dokaz da je krivično delo izvršeno.

NBS je prethodno, 27. oktobra, saopštila da se transferi sredstava finansijskih institucija odvijaju redovnim kanalima, u skladu sa propisima i procedurama.

Dakle, postoje javno iznete sumnje i zvanično potvrđeni problemi u poslovanju banke. Međutim, pregledana saopštenja ne daju osnov da se kao dokazana činjenica objavi da je neko ukrao određenu sumu novca ili da je upravo takva radnja dovela do prestanka rada banke.

Zašto se sada oglašava Poštanska štedionica?

Poštanska štedionica je 2. novembra saopštila da je zatražila dodatni stručni nadzor NBS nad likvidnošću i finansijskim tokovima. Navela je da određene mere obuhvataju pojačano praćenje likvidnosti i dodatne procedure za pojedine transakcije.

Banka je istovremeno objavila da je predviđena za isplatu osiguranih depozita ALTA banke, ali da je donošenje odgovarajućeg rešenja još u toku. Ranije je demantovala navode o pokušaju iznošenja oko milijardu dinara.

Likvidnost, najjednostavnije rečeno, znači sposobnost banke da na vreme izvršava dospele obaveze, uključujući isplate klijentima.

Pojačan nadzor nije isto što i oduzimanje dozvole za rad. Saopštenje Poštanske štedionice potvrđuje dodatne mere kontrole, ali samo po sebi ne predstavlja dokaz da je banka pred zatvaranjem. U njemu banka poručuje da su joj prioritet uredno izvršavanje obaveza i zaštita klijenata.

Koliko novca je zaštićeno ako banka prestane da radi?

U Srbiji je zakonski osigurano do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci. Sistem obuhvata građane, preduzetnike i mikro, mala i srednja pravna lica, uz zakonske izuzetke. Isplatu osiguranih depozita garantuje Republika Srbija.

Za građane je posebno važno sledeće:

  • Sabiraju se računi u istoj banci. Tekući račun i štednja nemaju zasebne limite od po 50.000 evra.
  • Zaštita obuhvata i novac na tekućem računu, a ne samo oročenu štednju.
  • U različitim bankama limit se primenjuje zasebno.
  • Iznos iznad osiguranog limita potražuje se u stečajnom postupku. Za taj deo ne važi ista garancija isplate.

Na primer, ako građanin ima ukupno 60.000 evra osiguranih depozita u jednoj banci, do 50.000 evra pokriva sistem osiguranja, dok preostalih 10.000 evra potražuje iz stečajne mase.

Kada klijenti mogu ponovo do svog novca?

Zakonski rok za omogućavanje raspolaganja osiguranim iznosom jeste sedam radnih dana od donošenja sudskog rešenja o pokretanju stečaja ili likvidacije. Rok se, dakle, ne računa od prve vesti o problemima banke.

NBS je 2. novembra navela da će informacije o uslovima, mestima i rokovima isplate biti objavljene na sajtu Agencije za osiguranje depozita i u medijima u roku od tri radna dana od sudskog rešenja o otvaranju stečaja. Zato klijenti ALTA banke treba da prate konkretno obaveštenje Agencije, uključujući konačan izbor banke isplatioca i potrebnu dokumentaciju.

Da li su ugrožene i druge banke?

NBS u saopštenju od 2. novembra tvrdi da je bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan i visoko likvidan. Navodi i da Agencija za osiguranje depozita ima potrebna sredstva za isplatu osiguranih iznosa. To je zvanična ocena regulatora, koji naglašava da se problemi pojedinačne banke ne mogu izjednačiti sa stanjem celog sektora.

Za građane zato odgovor na pitanje „da li je naš novac siguran“ mora biti precizan: postoji zakonska zaštita depozita do određenog iznosa, ali prestanak rada banke može privremeno prekinuti pristup novcu. Za sredstva iznad osiguranog limita položaj je drugačiji.

Poverenje se u ovakvim okolnostima ne čuva samo porukama da nema razloga za zabrinutost. Čuvaju ga jasni podaci, objašnjenja nadležnih i isplata novca u propisanim rokovima.

Kako je ova vest delovala na vas?

0 komentara

Uključite se u razgovor
Još nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati.