Progresivno oporezivanje plata, ukidanje godišnjeg poreza na dohodak i veći porezi na vredniju imovinu neke su od najavljenih promena u poreskoj politici Studentske liste. Predviđen je i dodatni namet za prazne stanove, dok bi najveća nasledstva bila više oporezovana.
Jedna od značajnijih promena koje Studentska lista najavljuje u svom ekonomskom programu odnosi se na drugačiju raspodelu poreskog opterećenja. Osnovna ideja je da se manje oporezuje rad, a više velika imovina, uz uvođenje progresivnog sistema u kojem bi visina poreza zavisila od prihoda i vrednosti imovine.
Manji porez na zarade, ukidanje godišnjeg poreza
Kada je reč o zaradama, predviđeno je uvođenje više poreskih razreda, tako da bi se porez obračunavao progresivno, u zavisnosti od visine mesečne plate. Umesto sadašnjeg sistema, u kojem se porez na zarade obračunava po jedinstvenoj stopi, različite kategorije zaposlenih plaćale bi različite iznose.
Studentska lista predlaže i povećanje neoporezivog dela zarade sa 23 na 35 odsto prosečne zarade. Ideja je da se na taj način dodatno rasterete zaposleni sa nižim primanjima, dok bi oni sa višim zaradama plaćali porez po višim stopama.
Istovremeno, planirano je ukidanje godišnjeg poreza na dohodak građana, koji se sada obračunava za osobe čiji ukupni godišnji prihodi prelaze zakonom propisani prag. Umesto naknadnog godišnjeg obračuna, progresivno oporezivanje primenjivalo bi se već prilikom isplate mesečne zarade.
Prema važećim propisima, porez na zarade iznosi 10 odsto, uz neoporezivi mesečni iznos koji u 2026. godini iznosi 34.221 dinar. Pored toga, godišnji porez plaćaju građani čiji godišnji dohodak prelazi trostruki iznos prosečne godišnje zarade.
Međutim, u programu Studentske liste još nisu navedeni konkretni iznosi i granice poreskih razreda, niti stope koje bi se primenjivale na pojedine kategorije zarada. Zbog toga se za sada ne može precizno izračunati koliko bi pojedini zaposleni plaćali manje ili više.

Vlasnici više nekretnina plaćali bi veći porez
Značajne promene predviđene su i u oporezivanju imovine.
Umesto dosadašnjeg obračuna poreza na svaku nekretninu pojedinačno, Studentska lista predlaže da se vrednost svih nekretnina jednog vlasnika posmatra zbirno. Na tako utvrđenu ukupnu imovinu primenjivao bi se progresivni obračun, što bi značilo da bi vlasnici većeg broja stanova, kuća i drugih nekretnina plaćali više nego do sada.
Za ovaj posao bio bi zadužen centralni sistem Poreske uprave, jer se nekretnine jednog vlasnika mogu nalaziti na teritoriji različitih gradova i opština. Prihod od poreza i dalje bi pripadao lokalnim samoupravama, a način njegove raspodele bio bi posebno zakonski uređen.
Još jedna najavljena mogućnost odnosi se na prazne stanove. Gradovi i opštine mogli bi da uvedu dodatni namet za nekretnine koje se ne koriste duže od 12 meseci. To ne znači da bi takav porez automatski bio uveden u celoj Srbiji, već bi lokalne samouprave same odlučivale da li će ga primenjivati.
Veći porez na velika nasledstva
Promene bi obuhvatile i porez na nasleđe. U programu se najavljuje povećanje stopa za velika nasledstva, uz zaštitu supružnika, porodičnog doma i visokog neoporezivog iznosa po nasledniku.
To bi značilo da cilj nije dodatno oporezivanje uobičajenog nasleđivanja porodične imovine, već prvenstveno velikih imovinskih prenosa.
Prema sadašnjim propisima, naslednici prvog naslednog reda i supružnik oslobođeni su poreza na nasleđe. Naslednici drugog naslednog reda plaćaju stopu od 1,5 odsto, dok je za treći i dalje nasledni red, kao i za lica koja nisu u srodstvu sa ostaviocem, predviđena stopa od 2,5 odsto. Postoje i posebna oslobođenja za određene slučajeve nasleđivanja stana.
Studentska lista povećanje poreza na velika nasledstva obrazlaže i potrebom da se oteža prikrivanje porekla imovine. Prema njihovom objašnjenju, uredno prijavljeno i oporezovano nasledstvo predstavljalo bi dokumentovan trag o poreklu imovine, dok bi se prilikom nasleđivanja mogla otkriti i imovina koja ranije nije bila prijavljivana.
Za sada, međutim, nisu precizirani iznosi nasledstva koji bi se smatrali velikim, niti konkretne poreske stope koje bi se primenjivale.
Šta je potrebno da bi promene zaživele?
Sve navedene mere za sada predstavljaju programska opredeljenja, a ne nove poreske obaveze za građane. Njihovo sprovođenje zahtevalo bi izmene Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o porezima na imovinu, kao i donošenje odgovarajućih propisa kojima bi se uredili način obračuna i primena novih pravila.
Tek kada budu poznati konkretni poreski razredi, stope, pragovi i način vrednovanja ukupne imovine, moći će da se proceni ko bi od ovih promena imao direktnu korist, a kome bi poreske obaveze porasle.
Za građane je, dakle, najvažnije da najavljeni model još nije razrađen do nivoa na kojem bi se moglo znati koliko bi se promenili porezi na njihove plate, nekretnine ili nasledstvo.
1 komentar
Uključite se u razgovorBravo Bravo Bravo kao sav normalan svet.