Dok izborne liste sabiraju glasove i proglašavaju uspeh, rezultati izbora za nacionalne savete otvaraju još jedno pitanje: zašto većina upisanih birača nije glasala? Prema preliminarnom preseku predstavljenom na sednici Republičke izborne komisije, odziv u mađarskoj zajednici bio je približno 40 odsto, u hrvatskoj oko 35, a u bunjevačkoj oko 28,5 odsto. Podaci se odnose na obrađena biračka mesta širom Srbije, a ne samo na Suboticu.
To znači da je u ovim zajednicama o budućim predstavnicima odlučivalo približno troje ili četvoro od deset upisanih birača. Da li su građani bili umorni posle parlamentarnih izbora, nedovoljno obavešteni ili im nije dovoljno jasno zašto su nacionalni saveti važni? Sama izlaznost ne daje odgovor, ali ostavlja prostor za pitanja koja se ne završavaju proglašenjem pobednika.
Još jedno glasanje, samo dve nedelje kasnije
Izbori za nacionalne savete održani su 8. novembra, samo dve nedelje posle parlamentarnih. Moguće je da deo građana nije imao volje za novi izlazak na birališta ili da u senci državnih političkih tema poruke manjinskih lista nisu stigle dovoljno daleko. Suzana Kujundžić Ostojić upravo je ocenila da se o ovim izborima malo govorilo i da deo ljudi nije znao da ponovo treba da glasa. To je objašnjenje jedne učesnice izbora, ali i razlog da se ozbiljnije razmotri koliko su birači bili obavešteni.
Ipak, mali odziv ne znači automatski da interesovanje opada. Predstavnici „Mađarske sloge” i Suzana Kujundžić Ostojić ocenili su da je izlaznost bila veća nego pre četiri godine. Za pouzdan zaključak o trendu potrebni su uporedivi konačni podaci. Moguće je, dakle, da je izašlo više ljudi nego ranije, a da većina upisanih i dalje nije videla razlog da glasa.
Da li se kampanja obraćala i onima koji nisu već uključeni?
Pitanje nije samo koliko je bilo plakata, objava i skupova, već šta je građanima objašnjeno. Da li je birač mogao lako da sazna šta je prethodni savet uradio, šta kandidati nude i kako će se njihov rad odraziti na školovanje njegove dece, jezik ili kulturni život? Kampanja koja se uglavnom obraća ljudima već okupljenim oko stranaka i udruženja može ostati slabo vidljiva ostatku zajednice.
Za osvajanje najviše glasova nekoj listi može biti dovoljna podrška vernih birača. Za uključivanje šire zajednice potrebno je više. Izborni uspeh liste i zainteresovanost građana za rad saveta nisu isto pitanje. Iz samog odziva, međutim, ne možemo zaključiti ni da su ljudi zadovoljni dosadašnjim radom, ni da su razočarani, ni da ih očuvanje jezika i kulture manje zanima.
Ko je dobio najviše glasova?
Prema preliminarnim podacima predstavljenim na sednici RIK-a, najveću podršku u svojim zajednicama dobile su „Mađarska sloga”, „Hrvatska nacionalna vizija” Jasne Vojnić i lista Suzane Kujundžić Ostojić.
Mađarski nacionalni savet
„Mađarska sloga” osvojila je 27.847 glasova, odnosno 70,69 odsto, dok je Pokret za novi početak vojvođanskih Mađara dobio oko 11.156 glasova i 28,32 odsto. Razlika između dve liste iznosi više od 42 procentna poena.
Hrvatsko nacionalno veće
„Hrvatska nacionalna vizija” Jasne Vojnić dobila je 65,65 odsto glasova, više od druge dve liste zajedno. Slede „Složno za HNV” sa 18,57 odsto i „Savez Hrvata Vojvodine – Sve po planu 2026” sa 14,17 odsto.
Bunjevački nacionalni savet
Ovde je rezultat znatno tesniji. Lista „Dr Suzana Kujundžić Ostojić – Nek se znade, da Bunjevac živi!” osvojila je 762 glasa, odnosno 45,22 odsto, i vodi za 71 glas ispred liste „Bunjevci ujedinjeno za Srbiju”, koja ima 691 glas i 41,01 odsto. Lista „Bunjevci za svoj identitet – Savez bačkih Bunjevaca” dobila je 205 glasova, odnosno 12,17 odsto.
Podaci se odnose na obrađena biračka mesta širom Srbije, prema preseku od 9. novembra u 20 časova, a ne samo na Suboticu. Rezultati su preliminarni, a konačnu raspodelu mandata treba sačekati.
Šta građani treba da dobiju posle izbora?
Nacionalni saveti bave se obrazovanjem, kulturom, informisanjem i službenom upotrebom jezika i pisma. To obuhvata konkretna pitanja: udžbenike i nastavu na maternjem jeziku, manjinske medije, kulturne ustanove i ostvarivanje jezičkih prava. U pojedinim postupcima odlučuju, a u drugima daju predloge, mišljenja ili saglasnosti. Njihov rad zato može biti važan i ljudima koji ne prate stranačku politiku.
Za Suboticu bi najkorisnije bilo da se o tome više govori između dva izborna ciklusa. Da građani vide rezultate, znaju kome mogu da se obrate i razumeju šta njihov glas može da promeni. Pred novim savetima zato je i zadatak da dopru do ljudi koji ovog puta nisu izašli na birališta — i pokažu im zašto njihov rad zaslužuje pažnju.
0 komentara
Uključite se u razgovor