Položaj uz granicu mogao bi da postane jedna od najvećih razvojnih prednosti Subotice. Koliko bi grad od toga dobio zavisilo bi od kvaliteta poslova, pripremljenih projekata i sposobnosti da se nove mogućnosti pretvore u bolji svakodnevni život.
Za Suboticu pitanje evropskih integracija ima vrlo konkretno značenje. Grad je privredno, porodično i kulturno povezan sa prostorom sa druge strane granice, dok se deo tih veza svakodnevno suočava sa čekanjem, administracijom i neizvesnošću. Članstvo Srbije u Evropskoj uniji, a zatim i eventualno pristupanje Šengenu kao zaseban korak, promenili bi uslove u kojima Subotica posluje i razvija se. Njihove posledice osetile bi se u trgovini, zapošljavanju, turizmu i načinu na koji građani planiraju svoju budućnost.
Granica kao razvojno pitanje
Ukidanje redovnih graničnih kontrola prema Mađarskoj nakon pristupanja Šengenu znatno bi olakšalo kretanje ljudi. Za Subotičane bi to značilo jednostavnije odlaske na posao, školovanje ili u posetu porodici. Članstvo u EU istovremeno bi donelo drugačiji okvir za trgovinu i poslovanje. Za privredu je predvidivost često podjednako važna kao brzina: lakše planiranje isporuka, sastanaka i usluga može da utiče na odluku gde će neko ulagati i sa kim će sarađivati.
Subotica bi time dobila priliku da ojača svoju ulogu u regionalnoj privredi. Blizina Segedina i povezanost sa većim centrima mogle bi da podstaknu saradnju firmi, obrazovnih ustanova i turističkih organizacija. Ipak, otvoreniji prostor znači kretanje u oba smera. Kao što bi gosti lakše dolazili na Palić i u Suboticu, tako bi i naši građani jednostavnije trošili novac drugde. Zato bi korist za lokalnu ekonomiju zavisila i od ponude koju grad može da pruži: sadržaja, usluge, uređenosti i razloga da se posetioci zadrže.
Fondovi traže spreman grad
Širi pristup evropskim fondovima mogao bi da pomogne u rešavanju problema koji prevazilaze mogućnosti lokalnog budžeta. Zaštita graditeljskog nasleđa, kanalizaciona mreža, energetska obnova javnih objekata i unapređenje stanja Palićkog jezera predstavljaju oblasti u kojima bi takva podrška bila značajna. Međutim, sredstva se dobijaju za projekte koji ispunjavaju uslove odgovarajućih programa. To zahteva dokumentaciju, stručne timove, rešene imovinske odnose i obezbeđeno učešće tamo gde je potrebno.
Zbog toga bi priprema morala da počne mnogo pre članstva. Grad koji zna koje probleme rešava, kojim redosledom i sa kakvim očekivanim rezultatom ima veće šanse da raspoloživi novac dobro iskoristi. Uspeh bi trebalo meriti kvalitetom izvedenih radova, troškovima održavanja i koristima za građane. Obnovljena fasada jeste važna, ali su podjednako važni funkcionalna infrastruktura i sposobnost da se ono što je izgrađeno dugoročno sačuva.
Veće tržište, veća odgovornost
Otvorenije tržište donelo bi prilike domaćim preduzećima, uz snažniju konkurenciju. Za trgovinu, uključujući Buvljak, to bi značilo prilagođavanje poslovanja, porekla robe i ponude uslovima uređenijeg tržišta. Njegova budućnost zavisila bi od sposobnosti da prepoznatljivost i trgovačko iskustvo pretvori u održivu prednost. Sličan izazov imali bi proizvođači i pružaoci usluga: pristup većem broju kupaca vredi onoliko koliko postoji kapacitet da im se ponude kvalitet, pouzdanost i konkurentna cena.
Na tržištu rada posledice bi takođe bile višestruke. Veća sloboda kretanja proširila bi izbor zaposlenima i mogla da pojača pritisak za bolje zarade i uslove rada. Istovremeno, olakšala bi odlazak ljudi čije znanje već nedostaje lokalnoj zajednici. Zato bi razvojna politika morala da obuhvati kvalitetnije poslove, obrazovanje i uslove života koji ljudima daju razlog da ostanu. Rast plata imao bi pun smisao tek kada bi ga pratila veća kupovna moć i dostupne javne usluge.
Subotica ima dobru osnovu da od evropskih integracija ostvari značajnu korist: položaj, privredne veze, kulturno nasleđe i iskustvo života u višejezičnoj sredini. Pred gradom bi bio zadatak da te prednosti poveže sa jasnim prioritetima i odgovornim upravljanjem. Najbolji pokazatelj uspeha bio bi grad u kojem je lakše raditi, pokrenuti posao, odgajati decu i planirati budućnost. To je ostvariva ambicija — i dovoljno ozbiljan razlog da se za nju pripremamo.
0 komentara
Uključite se u razgovor