Evropske države menjaju starosne granice za penzionisanje i formule za obračun penzija. U pozadini je isti problem: stanovništvo stari, životni vek se produžava, a broj radno sposobnih ljudi koji finansiraju penzioni sistem ne prati taj rast. Srbija se već suočava sa istim izazovom.
Kada se u Srbiji govori o penzijama, razgovor se uglavnom svede na jedno pitanje: koliko će biti sledeće povećanje? Razumljivo, jer računi stižu svakog meseca, a hrana i lekovi ne mogu da čekaju. Međutim, širom Evrope već se odlučuje o mnogo dugoročnijim stvarima – koliko će se raditi, kako će se penzije obračunavati i koliko će od njih moći da se živi.
Razlog je prilično jednostavan. Ljudi žive sve duže, pa penziju primaju tokom dužeg perioda, dok udeo radno sposobnog stanovništva opada. To znači da sve manji deo populacije mora da obezbedi sredstva za isplatu penzija sve većem broju korisnika.
Promene pritom ne idu svuda u istom pravcu. Neke države pomeraju odlazak u penziju, druge menjaju formule usklađivanja, a pojedine uvode dodatne isplate i povoljnija prava. Zato evropska iskustva treba posmatrati pažljivo: pravila se menjaju, ali nije unapred određeno da svaka promena mora da ide na štetu penzionera.
Negde se radi duže, negde penzije rastu sporije
U Nemačkoj se redovna starosna granica postepeno podiže na 67 godina. To će važiti za sve rođene 1964. godine i kasnije, dok se za prethodne generacije primenjuju prelazni uslovi. Istovremeno, zakonom je zadržan nivo standardne penzije od 48 odsto prosečne zarade do 2031. godine.
Drugim rečima, Nemačka pokušava da očuva odnos penzija i zarada, ali se do redovne penzije stiže kasnije. Posle 2031. ponovo će veću ulogu u obračunu usklađivanja imati i faktori koji uzimaju u obzir odnos broja zaposlenih koji uplaćuju doprinose i penzionera.
Sličan pravac vidi se u Velikoj Britaniji, gde se starosna granica za državnu penziju povećava sa 66 na 67 godina između 2026. i 2028. godine.
Promene su najavljene i u načinu povećanja penzija. Od aprila 2030. menja se takozvani sistem trostruke zaštite (Triple Lock). Penzije će i dalje rasti najmanje u skladu sa inflacijom ili za 2,5 odsto, a uzeće se u obzir i iznos potreban da se očuva njihov odnos prema prosečnim zaradama. Cilj je da penzije dugoročno prate rast plata, umesto da po automatizmu rastu brže od njih.
U Češkoj je promenjen deo formule za redovno povećanje penzija. Od 2025. godine u obračun ulazi puna stopa rasta troškova života penzionera i trećina rasta realnih zarada, umesto ranije polovine tog rasta.
Za prosečnog čoveka takve formule zvuče daleko od svakodnevnog života. Posledice su, međutim, jednostavne: penzija može da raste, ali sporije nego što bi rasla po starim pravilima. Ako zaostaje za cenama, slabi kupovna moć. Ako prati cene, ali zaostaje za platama, penzioneri sve manje učestvuju u rastu standarda ostatka društva.

Francuska pokazuje koliko su promene osetljive
Francuska je primer da ni usvojena reforma ne mora da ostane nepromenjena. Reforma iz 2023. predviđala je postepeno podizanje starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine, uz produžavanje potrebnog staža.
Međutim, novim zakonskim rešenjem iz 2026. godine ovo povećanje je suspendovano do 2028. godine. Granica od 64 godine sada će se odnositi na osobe rođene 1969. godine i kasnije, dok za generacije rođene između 1964. i 1968. važe prelazni uslovi, sa starosnom granicom između 62 godine i devet meseci i 63 godine i devet meseci.
Iza takvih odluka stoje sasvim životna pitanja. Još dve godine rada u kancelariji i još dve godine na gradilištu, u proizvodnji ili u noćnim smenama nisu isto. Država može da promeni broj u zakonu, ali time ne može automatski da popravi zdravlje radnika niti da mu obezbedi posao do novog datuma penzionisanja.
Francuski primer pokazuje i da penziona reforma nije samo pitanje matematičkih projekcija i državnog budžeta. Ona neposredno utiče na život miliona ljudi, zbog čega promene često postaju predmet velikih društvenih rasprava.
Hrvatska i Mađarska pokazuju i drugu stranu
U Hrvatskoj su uvedene i promene povoljnije za penzionere. Nova formula usklađivanja daje 85 odsto težine onom pokazatelju koji je povoljniji – rastu plata ili rastu cena, dok se preostalih 15 odsto odnosi na drugi pokazatelj.
Uveden je i godišnji dodatak na penziju, čija visina zavisi od godina penzijskog staža. Pored toga, od 1. januara 2026. ukinuto je umanjenje penzije zbog prevremenog penzionisanja kada korisnik navrši 70 godina života.
Mađarska je, uz trinaestu penziju, tokom 2026. započela postepeno uvođenje četrnaeste. Prva isplata izvršena je u februaru i iznosila je četvrtinu mesečne penzije. Dakle, još nije reč o dve pune dodatne penzije godišnje, već o postepenom uvođenju novog davanja.
Evropska slika je, dakle, mnogo šira od jednostavne poruke da svi moraju da rade duže i da se penzije smanjuju. Neke države menjaju uslove za odlazak u penziju, druge pokušavaju da očuvaju kupovnu moć, a neke uvode dodatna primanja za najstarije.

Srbija već menja pravila
Ni kod nas duži radni vek nije samo mogućnost o kojoj će se tek razgovarati. Žene u Srbiji tokom 2026. godine pravo na starosnu penziju ostvaruju sa navršene 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Od 1. januara 2027. uslovi se dodatno menjaju: žene će morati da imaju 64 godine i dva meseca života, uz najmanje 15 godina staža. Za muškarce uslovi ostaju nepromenjeni – 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
Granica za žene nastaviće da se pomera za po dva meseca godišnje, sve do 2032. godine, kada će se izjednačiti sa uslovima za muškarce.
Fond PIO je 10. novembra objavio i važno obaveštenje za one koji žele da ostvare pravo na penziju po uslovima koji važe u 2026. godini. Potrebno je da radni odnos raskinu najkasnije zaključno sa 30. decembrom, a zahtev podnesu najkasnije do 31. decembra. Zahtevi podneti 1. januara 2027. i kasnije podrazumevaće primenu novih uslova.
Koliki je demografski izazov pokazuje i podatak Republičkog zavoda za statistiku. U 2025. godini osobe starije od 65 godina činile su 22,9 odsto stanovništva Srbije, dok je njihov udeo 2002. godine iznosio 16,6 odsto. Istovremeno, udeo stanovnika radnog uzrasta, od 15 do 64 godine, opao je sa 67,3 na 62,7 odsto.
To znači da se menja odnos između generacija koje uglavnom rade i uplaćuju doprinose i onih koje su već u penziji. Problem nije samo u tome koliko će država izdvojiti za sledeće povećanje, već i u tome koliko će ljudi u budućnosti finansirati penzioni sistem.
Odgovor ipak ne mora da bude samo duži rad ili sporiji rast primanja. Važno je koliko ljudi radi, kolike su prijavljene zarade i da li se doprinosi uredno uplaćuju. Više stabilnih poslova, veće zarade i veći broj zaposlenih jačaju osnovu iz koje se penzije finansiraju. Zato se budućnost penzionera velikim delom određuje i položajem današnjih radnika.
Nije pitanje da li će Srbija morati da se prilagođava, već kako će to učiniti i ko će snositi najveći teret promena. Evropski primeri pokazuju da postoji više puteva. Građani zaslužuju da na vreme znaju koji se razmatra kod nas: koliko će raditi, kako će im se penzija računati i šta će od nje moći da plate.
Sledeće povećanje jeste važno. Ali sigurnost u starosti mora da traje mnogo duže od sledeće isplate.
16 komentara
Uključite se u razgovorPi**a vam materina. Radiš dok si živ. Oduzimaju se od plate za penziju i ne sačekaš je
Posto i ja uskoro idem u penziju,po svemu sudeći penzioneri postaju problem,uvedite prinudnu autanatanaziju,za nas stare ljude,neće biti velikih troskova za sistem.
I još četvorodnevna radna nedelja. 😃
Prve decenije uplata ste potrošili buđ zašto.Što ih niste pretvorili u zlatne poluge. Sad su vam krivi novi penzioneri pa ste uveli kaznene penale koji iznose 20,34 posto doživotno dok je taj procenat u hrvatskoj maksimalno 12 posto do 70.god.života.
Srbija loše plate pošteno radiš ništa ne uradiš uslovi za bilo kakvu penziju naročito žene ponižavajući . po svim životnim najvažnijim pitanjima na dnu lestvice . Očekujemo značajne promene u pozitivnom smislu dosta je bilo !
Neka poslodavci uplacuju cele doprinose, a ne samo na minimalac. Penzioni fod ce se uvecati.
Odete u zasluženu penziju i kako je to kod nas uređeno iz Hrvatske čekam već preko 6 meseci zbog OIBa da primim tu crkavicu.U razgovoru sa našim PIOM oni kažu zovite ih lično ne mogu verovati da smo prepušteni sami sebi.
Penzije pod znskom pitanja,a u zdravstvu svake godine nestane 700miliona evra niko nzna gde. Poslanicke grupe za svakog poslanika mesecno izdvajaju 6.500eura do 7000eura i opet penzioneri pod? Sram bilo sve vlade od tita o sad.
Pojedini poslodavci ne uplaćuju radnicima samodoprinosa.Skoro svakom penzioneru,nije uračunata po neka godina,ili mesec
Ја не знам где се то живи дуже? Код нас народ умире реалативно млад, односно у годинама живота које и нису баш умирање.
Terate mlade iz Srbije decenijama sa pričom ,,ako ti ne valja ovde ,idi gde ti je bolje" dok dovodite azijate na njihova radna mesta, a onda kmečite kako nema ko da puni penzioni fond. More....
Tako je. Bolje da su nase srbe sa Kosova doveli, sram ih bilo
Bravo
U Sbiji neće biti problem sa penzijama,jer i h više neće biti, živeli blokaderi.
Deprimirujuce. Ceo zivot radis i mucis se. Ako odes u prevrrmenu, dobro te ocepe za pare. A do pune penzije da rafis, nemas snage
Najbolje poubijati penzionere da im nedajete penzije a omladinu isterajte na ulice da vilene. Ko hoće da radi ima šta a ko neće neće. Od čega žive od penzija i maminih i tatinih plata. Treba sistem zapada kad je punoletno na ulicu i snalazi se. Ti penzioneri opet višak ako imaju daju deci ali je mali broj njih. Pare su odvajali od svojih plata da žive a drugi ih pojeli.