Dva usklađivanja godišnje, dodatnih pet odsto za najniže penzije i pomoć posle smrti supružnika — to su neki od predloga Studentske liste. Posle kampanje u kojoj se govorilo i o mogućem smanjenju penzija, mnogi se pitaju šta ih zaista čeka.
Kada penzija treba da pokrije račune, lekove i namirnice, svaka priča o njenom smanjenju unosi nemir. Naročito među ljude koji od tog novca uspevaju da odvoje nešto i za decu ili unuke.
Tokom kampanje mogle su se čuti poruke da bi dolazak Studentske liste ugrozio penzionerska primanja. Sada se u medijima govori o njenim predlozima za povećanja i dodatnu pomoć. Nije neobično što se ljudi pitaju čemu da veruju.
Jedno su poruke u izbornoj kampanji, a drugo ono što će penzioneru leći na račun. Zato vredi pogledati šta već važi, šta se obećava i od čega zavisi da li će obećano biti ispunjeno.
Penzija ostaje i kada se vlast promeni
Penzija je pravo stečeno pod uslovima koje propisuje zakon. Promenom vlasti postojeća penzijska rešenja nastavljaju da važe. I redovno usklađivanje, koje zakon predviđa počev od penzije za decembar, ostaje obaveza dok se čeka nova vlada.
Novac za isplate dolazi od doprinosa i iz javnih sredstava. Zadatak svake vlasti je da obezbedi redovne isplate i pažljivo raspolaže tim novcem.
Naravno, odluke vlasti mogu da utiču na penzije. Mnogi pamte period od novembra 2014. do septembra 2018, kada su zakonskim merama umanjivane penzije iznad tadašnjeg praga od 25.000 dinara. Zato je razumljivo što penzioneri pažljivo slušaju najave, ali i očekuju da iza njih stoje jasna pravila.
Češće usklađivanje i više za najniže penzije
Studentska lista, prema delovima programa objavljenim u medijima, predlaže usklađivanje penzija dva puta godišnje. Ideja je da penzioneri kraće čekaju da njihova primanja isprate rast cena i plata.
To ne znači da bi godišnje povećanje bilo dvostruko veće. Koliko bi penzije rasle zavisilo bi od načina obračuna, ali bi češće usklađivanje moglo da olakša mesece u kojima cene rastu, a primanja ostaju ista.
Za korisnike najnižih penzija predloženo je dodatnih pet odsto preko redovnog usklađivanja, uz posebnu pomoć onima koji najteže žive. Tek treba precizirati ko bi dobio dodatak, kako bi se računao i od kada bi se isplaćivao.
Ovaj predlog je odvojen od ranije najavljenog decembarskog povećanja od 7,5 odsto, o kojem je SUživo već pisao. Zato ta dva procenta još ne treba sabirati i računati kao sigurnu buduću povišicu.

Pomoć kada supružnik ostane sam
Kada jedno od supružnika premine, u kući ostane manje novca, dok račun za grejanje, održavanje stana i mnogi drugi troškovi ostaju gotovo isti.
Studentska lista predlaže ciljanu doplatu do 15 odsto penzije preminulog supružnika, kao i dopunjavanje porodičnih penzija koje su ispod odgovarajućeg zakonskog minimuma.
Danas osoba koja ostvari pravo na sopstvenu i porodičnu penziju u Srbiji bira jednu. Porodična penzija za jednog korisnika, kada su ispunjeni uslovi, iznosi 70 odsto penzije koja je pripadala ili bi pripadala preminulom.
Novi dodatak mogao bi da pomogne onima koji ostanu sami. Ipak, „do 15 odsto” ne znači da bi svi dobijali pun iznos uz svoju penziju. Za sada treba sačekati precizna pravila o tome kome bi pomoć pripadala i kako bi se uklopila sa postojećim pravima.
Šta je predviđeno za starije bez penzije?
Predlaže se i socijalna penzija za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili nisu ostvarili pravo na penziju. Njen puni iznos odgovarao bi najnižoj poljoprivrednoj penziji.
Program obuhvata i roditelje i negovatelje koji intenzivno brinu o članu porodice kome je potrebna tuđa nega. Za njih se predlaže da država uplaćuje doprinose i prizna do pet godina staža tokom radnog veka.
Kada bi obećanja mogla da stignu na račun?
Za ove promene potrebno je doneti odgovarajuće propise i obezbediti novac. Prvi konkretniji odgovori zato će se videti u predlozima zakona i budžetu: ko dobija pomoć, koliko i od kada.
Moguće je da neke mere krenu ranije, a druge postepeno. Moguća su i odlaganja ili izmene, zavisno od troškova i raspoloživog novca. Ako do toga dođe, građani zaslužuju jednostavno i jasno objašnjenje šta se menja i zašto.
Na kraju, penzionerima je najvažnije koliko im ostane kada plate ono što moraju. Veća penzija znači više tek kada njeno povećanje ne pojedu skuplja hrana, lekovi i računi.
Promena vlasti sama po sebi ne znači gubitak penzije. A koliko će doneti boljitka, pokazaće ono što bude sprovedeno. Penzioneri zaslužuju redovna primanja, manje brige i mogućnost da planiraju svoj mesec, bez straha od svake sledeće političke najave.
2 komentara
Uključite se u razgovorNišta novo. Svaka vlada uzima iz PIO fonda od(malobrojnih) penzionera koji su odradili ceo radni vek, pun staž da bi dala neradnicimsa ,prevarantima koji su radili na crno .
Aha...Sad kada teraju fabrike iz Srbije zbog nestabilnosti koju su izazvali, baš će skupiti novac za penzije! Koji naivci!? Ṣ̌ta ste izglasali to ste i dobili! Uzdravlje...!